Pistacia vera

Pistacije su plod niskog grma ili nižeg stabla iz porodice rujevki (Anacardiaceae) podrijetlom iz jugozapadne Azije (Sirija). Stablo pistacija, čija je krošnja široka, gusta i loptastog oblika, može doseći visinu do 8 - 10 m i doživjeti preko 100 godina. Prema turskim arheološkim nalazima utvrđeno je da se uzgajala za prehranu već prije 9000. godina.

Plod pistacija je koštunica ili oraščić, promjera 1 do 2 cm i široka 2 cm. Obavijen je mekom ljuskom bež boje koja se pri sazrijevanja ploda lagano otvara. U ljusci je smještena zelenkasta jestiva sjemenka.

Nesoljeni pistacio sadrži zdrave masnoće i dobar je izvor proteina, vlakana i antioksidansa. Također je bogat vitaminom B6 i kalijem koji je veoma bitan za pravilan rad srca i zgrušavanje krvi. Pistacio sadrži više antioksidansa od većine ostalih orašastih plodova i sjemenki, jedino orasi i pekan orasi sadrže više. 

Pistacije su iznimno ukusne i zbog toga nalaze veliku primjenu u kulinarstvu. Mogu se koristiti kao grickalice, u umacima, u izradi kolača i drugih poslastica, u izradi sladoleda ili kao ukras. Također se koristi i u izradi slanih jela - salate, kruh i ostali pekarski proizvodi.